Shopping izlet u socijalistički Zagreb

Izložba Christiana Maijstréa pod nazivom 'Shopping izlet u socijalistički Zagreb' otvara se 28. 4. u 19 h u KSET-u!

Izložba i predavanje (prezentacija istraživanja) bave se tipologijom trgovačkih centara i kontekstualizacijom tih objekata u okvirima Hrvatske kao dijela Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Primjeri su obrađeni s obzirom na tri teme: centralne pozicije u urbanim jedinicama, odnos prema javnom prostoru i kompozicijske značajke. Kako rezultati istraživanja pokazuju, tipologija je raznolika, a objekti su, u odnosu na okolinu, imali značajnu ulogu u definiranju javnog prostora/grada/susjedstva. Često su funkcionirali kao pokretački faktor u javnom prostoru. Materijal je izdvojen iz širega istraživanja u koje su bili uključeni i drugi gradovi u Hrvatskoj, a rezultati su pokazali da je u Zagrebu reprezentativni materijal osobito zanimljiv.

Kad je u pitanju modernizacija, ključne su teme u okviru postojećeg diskursa (ne isključivo u Hrvatskoj) rezidencijalni objekti i kapaciteti namijenjeni obrazovanju. Trgovački su objekti bili još jedan pokazatelj modernizacije. Na arhitektonskoj razini, tipovi su usvojili određene „tradicionalne“ ili tipične elemente trgovačkog centra kao što arkade i otvorene tlocrtne dispozicije, a tipovi su obogaćeni regionalnim elementima. Na razini urbanoga planiranja, oni su (poprilično doslovno) zauzeli centralne pozicije u novim gradskim četvrtima. Funkcionirali su kao pokretači žive komunikacije u urbanim jedinicama, a u nekim su slučajevima nudili sadržaje koji nisu isključivo komercijalni. Na koncu, rezultati istraživanja pokazuju da su se tipologije nastavile razvijati i mijenjati. Javni značaj i uloga tih objekata su se prilagođavali raslojavanju urbanih krajolika. U brojnim se slučajevima početna koncepcija razdvojila u nekoliko različitih trgovina unutar istoga objekta. Prijelaz na neoliberalnu ekonomiju (praćen nasilnom tranzicijom) promijenio je njihove uloge u urbanim okvirima. Ostaju nam pitanja: „Je li emancipatorski potencijal arhitekture trgovačkih uspješno realiziran? Jesu li fantastične, utopijske vizije modernističkih arhitekata i urbanista društvu uspjele ponuditi okvir za emancipaciju?“.

Izložba se može pogledati svakim radnim danom u terminu od 9 do 16 h, a otvorena je do 12. 5. 2019. godine.

-----

The exhibition and lecture will discuss the role of shopping typologies and their reciprocal relation with (ex-) Yugoslav Croatia, through exemplary cases, by looking at three themes such as: their creation of centrality, the continuation of the public and the composition of program. As the research shows, the various types of shopping-buildings had either an installing or introductory role for the public /city/neighborhood around them; and/or an enhancing or supporting role, enhancing existing movement/centrality within the center/public. Stemming from a larger research that covers various cities in Croatia, it became apparent during the research, how the city of Zagreb housed prime examples of the smallest typology.

When talking about the road to modernity, the main discussed themes in existing discourse (within as well as outside of HR) are housing and education, but ideologically the shopping typologies functioned as another trajectory towards modernity. On the architectural level, the types adopted certain ‘traditional’ or typical department store elements, such as the arcade and open plan, increasingly implementing regional elements. On an urban scale, it would (quite literally) take the center position in new neighborhoods but (sometimes simultaneously) enhancing circulation flows in the area is not uncommon, as well as offering a mixed program that goes beyond shopping alone. As a final evaluation, the research shows the typologies have certainly evolved since then. The public character or role of the typologies has partially evaporated, and as urban entities they have become contested. Often, what was once a single department store, has now split up into several smaller shops within the original building. The shift from socialist to neo-liberal economy (accompanied by a violent transition) has altered the role of the typologies. The question arises, did the typologies as a trajectory to emancipation succeed? Have the fantastic visions of modernist architects and urbanists given society the physical structure to emancipation?

izložba