Izložba i predavanje (prezentacija istraživanja) bave se tipologijom trgovačkih centara i kontekstualizacijom tih objekata u okvirima Hrvatske kao dijela Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Primjeri su obrađeni s obzirom na tri teme: centralne pozicije u urbanim jedinicama, odnos prema javnom prostoru i kompozicijske značajke. Kako rezultati istraživanja pokazuju, tipologija je raznolika, a objekti su, u odnosu na okolinu, imali značajnu ulogu u definiranju javnog prostora/grada/susjedstva. Često su funkcionirali kao pokretački faktor u javnom prostoru. Materijal je izdvojen iz širega istraživanja u koje su bili uključeni i drugi gradovi u Hrvatskoj, a rezultati su pokazali da je u Zagrebu reprezentativni materijal osobito zanimljiv.

Kad je u pitanju modernizacija, ključne su teme u okviru postojećeg diskursa (ne isključivo u Hrvatskoj) rezidencijalni objekti i kapaciteti namijenjeni obrazovanju. Trgovački su objekti bili još jedan pokazatelj modernizacije. Na arhitektonskoj razini, tipovi su usvojili određene „tradicionalne“ ili tipične elemente trgovačkog centra kao što arkade i otvorene tlocrtne dispozicije, a tipovi su obogaćeni regionalnim elementima. Na razini urbanoga planiranja, oni su (poprilično doslovno) zauzeli centralne pozicije u novim gradskim četvrtima. Funkcionirali su kao pokretači žive komunikacije u urbanim jedinicama, a u nekim su slučajevima nudili sadržaje koji nisu isključivo komercijalni. Na koncu, rezultati istraživanja pokazuju da su se tipologije nastavile razvijati i mijenjati. Javni značaj i uloga tih objekata su se prilagođavali raslojavanju urbanih krajolika. U brojnim se slučajevima početna koncepcija razdvojila u nekoliko različitih trgovina unutar istoga objekta. Prijelaz na neoliberalnu ekonomiju (praćen nasilnom tranzicijom) promijenio je njihove uloge u urbanim okvirima. Ostaju nam pitanja: „Je li emancipatorski potencijal arhitekture trgovačkih uspješno realiziran? Jesu li fantastične, utopijske vizije modernističkih arhitekata i urbanista društvu uspjele ponuditi okvir za emancipaciju?“.

Izložba se može pogledati svakim radnim danom u terminu od 9 do 16 h, a otvorena je do 12. 5. 2019. godine.

-----

The exhibition and lecture will discuss the role of shopping typologies and their reciprocal relation with (ex-) Yugoslav Croatia, through exemplary cases, by looking at three themes such as: their creation of centrality, the continuation of the public and the composition of program. As the research shows, the various types of shopping-buildings had either an installing or introductory role for the public /city/neighborhood around them; and/or an enhancing or supporting role, enhancing existing movement/centrality within the center/public. Stemming from a larger research that covers various cities in Croatia, it became apparent during the research, how the city of Zagreb housed prime examples of the smallest typology.

When talking about the road to modernity, the main discussed themes in existing discourse (within as well as outside of HR) are housing and education, but ideologically the shopping typologies functioned as another trajectory towards modernity. On the architectural level, the types adopted certain ‘traditional’ or typical department store elements, such as the arcade and open plan, increasingly implementing regional elements. On an urban scale, it would (quite literally) take the center position in new neighborhoods but (sometimes simultaneously) enhancing circulation flows in the area is not uncommon, as well as offering a mixed program that goes beyond shopping alone. As a final evaluation, the research shows the typologies have certainly evolved since then. The public character or role of the typologies has partially evaporated, and as urban entities they have become contested. Often, what was once a single department store, has now split up into several smaller shops within the original building. The shift from socialist to neo-liberal economy (accompanied by a violent transition) has altered the role of the typologies. The question arises, did the typologies as a trajectory to emancipation succeed? Have the fantastic visions of modernist architects and urbanists given society the physical structure to emancipation?

Kroz dva dana trajanja sajma brojna uspješna domaća i inozemna poduzeća zainteresiranim studentima će predstaviti svoje projekte, tehnologije i znanja putem predavanja, radionica i kreativno uređenih štandova koji će se protezati kroz prizemlje zgrade Fakulteta. Ovogodišnji novitet je da se sajam otvara studentima svih fakulteta, ne samo STEM područja već i studentima raznih drugih područja društveno-humanističkog smjera, pa tako očekujemo velik broj studenata koji će kroz razgovor s poslodavcima saznati više o trenutnoj i budućoj ponudi poslova i praksi. Uz glavni program sajma koji uključuje radionice, prezentacija i predstavljanje na štandovima, posjetitelji će na kraju prvog dana sajma u opuštenoj atmosferi uz koktele u KSET-u moći razgovarati s predstavnicima poduzeća.

Prošlogodišnji Job Fair ugostio je preko 100 poduzeća i više od 4000 posjetitelja, a uz paletu potencijalnih poslova, putem radionica studenti su mogli usvojiti znanja koja će im koristiti u budućnosti. Osim u IT industriji, prakse i poslovi mogli su se pronaći i u automobilskoj i svemirskoj industriji, poljoprivredi, financijama, energetici i drugim industrijama. Na sajmu su, uz mnoga druga vrhunska poduzeća, sudjelovali Microblink, Five, Photomath, Degordian, Infineon, Ericsson Nikola Tesla, Infinum i Amazon.

Kako bi povećali šansu za zaposlenje ili obavljanje prakse u određenom poduzeću, studenti će tijekom mjeseci koji prethode sajmu, kao i za vrijeme trajanja sajma, moći predati svoj životopis putem internetske stranice Job Faira. Baza životopisa će po završetku sajma biti dostupna poduzećima koja će sudjelovati na ovogodišnjem Job Fairu.

Sajam organiziraju FER, Centar karijera FER-a, Savez studenata FER-a (SS FER) i Klub studenata elektrotehnike (KSET).

Više o samom događaju potražite na jobfair.unizg.hr, na Facebook stranici te na Instagram profilu.